barer
prijavi smještaj

Počeo "Adriatic Sea Forum"

27.04.2017.

Treće izdanje „Adriatic Sea Foruma - krstarenja, trajekti, jedrilice i jahte“ započinje danas u Budvi. Forum je međunarodni događaj posvećen sektoru pomorstva na Jadranu.

Događaj uključuje prezentaciju najnovijeg izdanja Izvještaja o turizmu Jadranskog mora: u 2017. godini predviđa se da će oko 4,73 miliona putnika na krstarenju (-6,51% na 2016.) biti ugošćeno u lukama Jadrana.

Očekuje se kako će iznos zarade na kraju godine za trajektni / hidrogliserski / katamaranski promet na analiziranim lukama blago porasti (+ 1,5% u odnosu na 2016).

Na analiziranom području postoji 331 marina, s oko 78.000 vezova. Rast prometa predviđen je za 2017. za anketirane marine i čarter kompanije.

Treće izdanje „Adriatic Sea Foruma - krstarenja, trajekti, jedrilice i jahte“ započinje danas u Budvi (Crna Gora). Forum, međunarodni događaj posvećen Jadranskom pomorskom turizmu (cruiseri, trajekti i jedrilice / motorni brodovi), je zamisao istraživačke i konsultantske kompanje Risposte Turismo koja djeluje unutar turističke makroindustrije.

Forum - organizovan ove godine u partnerstvu s Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore, Ministarstvom održivog razvoja i turizma Crne Gore i nadležnim tijelom zaduženim za upravljanje crnogorskom obalom - pruža priliku za proučavanje, analizu i razmjenu ideja o potencijalu Jadrana kao jedinstvenog odredišta poznatog po atraktivnosti pomorskog turizma.

Nakon uvodnog osvrta Olivere Brajović – genralne direktorice Direktorata za razvoj i standarde, Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore, Vladana Radonjića - glavnog direktora Direktorata za pomorski saobraćaj - Ministarstva saobraćaja i pomorstva, Veselina Markovića, potpredsjednika Opšine Budva, Dragoljuba Markovića - pomoćnika direktora Javnog preduzeća Morsko Dobro i Kristijana Pavića - predsjednika MedCruise-a - kao i videokonferencijskog obraćanja Simone Maséa, glavnog marketing direktora Publicis Communicationsa i direktora kompanije Publicis Italia o izazovu stvaranja branda - forum je nastavio s otvorenom plenarnom sjednicom pod nazivom "Zajedničko rješavanje jadranskog izazova".

Okrugli sto sa Arditom Çollakuom, direktorom Albanske nacionalne turističke agencije, Alioši Ota, direktorom predstavništva Turističke zajednice Slovenije u Italiji i direktoricom Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Željkom Radak-Kukavičić, bilo je posvećen promociji Jadrana kao jedinstvenog turističkog odredišta. 

Francesco di Cesare - predsjednik kompanije Risposte Turismo - predstavio je najnovije izdanje Izvještaja o turizmu Jadranskog mora. Ova je publikacija referentna tačka za istraživače u pomorskom turizmu na Jadranu, s fokusom na kruzere, trajekte i plovidbu. Izvještaj je izradila kompanija Risposte Turismo.

Na kružnim putovanjima (kruzing putovanjima), istraživanje zaključuje kako će putnici koji koriste brodove za krstarenje  po Jadranu 2017. godine ukupno činiti  cca. 4,73 miliona (-6,51% u odnosu na 2016) sa 3,428 uplovljavanja (-8,01%).

Ovi podaci su projekcija kompanije Risposte Turismo na temelju očekivanja od 18 i 26 luka na Jadranu. U 2016. godini, ove luke su imale ukupno 94,7% ukupnih putničkih kretanja i 91,8% uplovljavanja.

S obzirom na pojedinačni rezultat luka, 2017. bi trebala završiti s Venecijom na vrhu ljestvice, s oko 1,42 miliona putnika (-11,4%) i 473 uplovljavanja(-10,6%), a slijedi Dubrovnik, sa cca. 744.000 putnika (-10,7%) i 537 uplovljavanja (-16%) i Krf, sa 635 hiljada putnika (-15,2%) i 408 uplovljavanja (-15,2%).

Izvještaj o turizmu Jadranskog mora takođe sadrži predviđanja za 2017. na trajektnom, hidrogliserskom i katamaranskom putovanju putnika u 16 luka, što predstavlja 58% od ukupnog broja putnika koji su registrovani 2016. godine. Risposte Turismo vjeruje kako će se ova godina zatvoriti s blagim rastom u odnosu na 2016. godinu (+ 1,5%) sa ukupno 17,9 miliona putnika. Predviđeni broj uplovljavanja, međutim, ostaje stabilan (oko 83.800, +0.3%).

Konkretno gledajući ispitane italijanske luke, Pesaro bi trebao udvostručiti veze s hrvatskim ostrvima (oko 64 uplovljavanja). Otrantski put trebao bi se prvi put povezati s Krfom. Očekuje se kako će putnička kretanja biti stabilna u Anconi i Brindisiju (950.000 i 510.000 putnika).

Što se tiče ostalih posmatranih luka u ovom području, bilježimo pozitivne prognoze za Split (4,6 miliona putnika, + 2%), Zadar (2,3 milijuna, 1,9%), Rijeku (130,000, + 1,3% na 2016), Šibenik (285.000, + 3.2%) i Drač (847.000, + 0.9%). Prognoza za prihvat putnika u lukama Dubrovnik (550.000), Poreč (81.000), Rovinj (23.000) i Umag (9.500) takođe ostaje stabilna. 

S našim fokusom koji ostaje na makro sektoru trajekti / hidrogliseri / katamarani, temeljenom na kretanju putnika analiziranim po zemljama, Izvještaj o turizmu na Jadranu potvrđuje vodeći položaj Hrvatske iz 2016. godine, postignut zahvaljujući cca. 8,9 miliona putnika koji su prihvaćeni (+ 3,1% u odnosu na 2015. godini, što iznosi 50,3% ukupnog prometa na Jadranu) i cca. 48.000 uplovljavanja (+ 10,6%, što je 57,3% od ukupnog broja uplovljavanja zabilježeno).

Sljedeće su Grčka - s cca. 4,6 milijuna putnika (+ 4,4% u odnosu na 2015, što je 26,1% od ukupnog broja) i cca. 25.000 ticanja (+ 0,4%, što je 30,2% od ukupnog broja) te Italija. U 2016. godini Italija je zabilježila 2,8 miliona putnika (+ 1,5% o odnosu na 2015. godini, što je 16% od ukupnog broja), s 7.100 uplovljavanja (-15%, što je 8,5% od ukupnog broja).

Izvještaj o turizmu Jadranskog mora pruža široku panoramu pomorskog turizma, ne ograničavajući se na krstarenja (kruzing turizam) i trajektni promet. Znatan je prostor predviđen sektoru plovidbe. Slijedom studije koja je započela 2013. godine s prvim izdanjem izvješća, mapiranje za 2017. ukazuje na prisutnost 331 luke u kojima je ukupno oko 78.000 vezova.

Među različitim zemljama Jadranske obale, Italija je zemlja s najvećim brojem marina (188, što čini 56,8% od ukupnog broja marina), a s većinom vezova (više od 48.000, što iznosi 62,2% od ukupnog broja vezova). Na ljestvici slijede  Hrvatska (122 marine i nešto više od 20.000 vezova) i dvije zemlje, Slovenija i Crna Gora sa po svojih 8 marina, odnosno 3,470 i 3,450 vezova.

Izvještaj takođe daje prognoze o prometu za 2017. godinu na uzorku od 65 marina i 24 čarter kompanije na Jadranu. Oba uzorka ukazuju da postoji dobar razlog za nadu za 2017. godinu. Pretpostavlja se stabilan ili pozitivan trend.

S posebnim naglaskom na marine, napominjemo da 53% ispitanika predviđa stabilnost po pitanju klijenata, dok 42% očekuje rast broja klijenata. 

Što se tiče čarter kompanije, 89% ispitanika predviđa porast klijenata što se tiče jedrenja. Postotak očekivanja prometa pada na 50% u odnosu na povećanje klijenata kad se priča o motornim čamcima.

Ove godine, Izvještaj o turizmu Jadranskog mora takođe je usredsređen na ulaganja u protekle tri godine i na investicije planirane za sljedeće dvije godine u vezi s marinama u regiji. Analiza kompanije Risposte Turismo otkriva kako će za trogodišnje razdoblje od 2015.-2017. investicije ukupno iznositi 50 miliona eura. U iduće dvije godine planira se otvorenje 8 novih objekata, od čega 4 u Italiji (u regiji Veneto, Darsena Alberoni i Porto Caleri, Abruzzo, Francavilla a Mare i Otugli u Pugliji), 3 u Hrvatskoj (u Kvarnerskom zaljevu, Marina Muroskvi i Port Podbaran marini, te na području Dubrovačko-neretvanske županije Marina Gruž), i 1 u Crnoj Gori (Portonovi Marina Hotel), što ukupno broji više od 2.200 novih vezova.

"Sveukupno, signali generisani pomorskim turizmom na Jadranu", izjavio je Francesco di Cesare, predsjednik kompanije Risposte Turismo, "daju kontrastne indikacije, koje se moraju protumačiti kao podsticaj za veći i bolji rad. Kruzing operacije danas mogu imati koristi od prisutnosti niza luka s kvalitetnim infrastrukturama i uslugama na jadranskim obalama. Ako brojevi za 2017. nisu onakvi kakvi bismo željeli, to se treba smatrati posljedicom tragičnih događaja terorizma na Mediteranu i još uvijek neizvjesne situacije u Veneciji, gdje se vodeće kompanije manje fokusiraju na Jadran, a s prednostima za druga područja svijeta koja su, tokom godina, znatno narasla (Azija je ključni slučaj u ovoj priči)". 

"Prisutnost trajektnih kompanija nije opala", dodao je di Cesare "i, zapravo, razmišljaju o većoj prisutnosti, iskorištavajući trenutne značajne činioce kao što su niži troškovi goriva i drugih strukturnih činioca što je rastuća prednost Istočnih jadranskih odredišta, stvarajući potražnju za starim i novim rutama ".

Zaključujući, di Cesare je primijetio kako "ako tražimo more na kojem se plovidba može odvijati s malo briga i sa svim pogodnostima pri ruci, na brodovima različitih veličina, Jadransko more savršeno odgovara nacrtu. Ponuda marina je već zadovoljavajuća. Napravljena su značajna poboljšanja na strani ponude i ulaganja u proširenje. Čarter kompanije su svjesne da njihovi klijenti žele iskustva za odmor koja su jednako sigurna i ugodna. Stoga smo uvjereni kako će se ove brojke povećavati za ovu vrstu turističkog prometa." 

Na dan otvaranja Foruma takođe će govoriti generalni sekretar CLIA Europe, Tom Fecke. Zaokružiće se rasprava o planiranju jadranskih krstarenja, s Carlom Salvadom, direktorom krstarenja za Global Ports Holding, Michelom Nestourom, potpredsjednikom globalnih luka i destinacijskog razvoja Euromed Carnival Corp i Luigi Pastenom, direktorom za operacije luka širom svijeta, MSC Crociere. 

Sjutra će se Adriatic Sea Forum nastaviti s još četiri okrugla stola i izlaganja (s početkom u 9:30 sati). Detaljni program može se preuzeti sa website-a www.adriaticseaforum.com

 

 

 


Zvanični sajt turizma Crne Gore