Protesti na 8.3. su se događali i slijedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908 [1]. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeči kraće radno vrijeme, bolje plate i pravo glasa. Godine 1910 [2]. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu [3] u organizaciji Socijalističke Internacionale [4] te ustanovila 'Međunarodni dan žena' na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin [5]. Slijedeće godine je Međunarodni dan žena obilježen od preko milijon ljudi u Austriji [6], Danskoj [7], Njemačkoj [8] i Švajcarskoj. [9]
Međutim, u mnogim komunističkim državama je taj praznik izgubio svoju ideološku osonovu i postao prilika za muškarce da iskazuju svoju ljubav i poštovanje prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni amalgam Majčinog dana [10] i Valentinova [11] u zapadnim državama.
Dan žena je ostao državnim praznikom u Rusiji [12], Bjelorusiji [13], Ukrajini [14], Kazahstanu [15], Kirgiziji [16], Moldovi [17], Mongoliji [18] i Tadžikistanu [19], a obilježava se cvijećem i poklonima.
Godine 1975 [20], koja je proglašena Međunarodnom godinom žene [21], UN [22] su službeno počele obilježavati Međunarodni dan žena.
Danas mnoge organizacije u svijetu, obilježavaju Međunarodni dan žena, a neke se nastoje izboriti da postane državnim praznikom u kojima to još nije slučaj.
Međunarodni dan žena (skraćeno Dan žena) se obilježava 8.3. [23] svake godine. Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola. Prvi Dan žena se slavio 28.2. [24] 1909 [25]. u SAD temeljem deklaracije koju je donijela Socijalistička partija Amerike [26]. Ideja da se obilježava međunarodni dan žena se prvi put pojavila početkom 20. vijeka [27] u doba brze industrijalizacije [28] i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uslova.
