A A A
Ocijeni >

Dolina Grebaje, prirodna „kapija“ gusinjskog dijela Prokletija, jedna je od najljepših „oaza mira i opuštanja“ u Crnoj Gori. Ispod Volušnice, nadomak Popadije i Brda Vezirova „ugnijezdio" se Eko katun „Grebaje", piše Pobjeda. 

Zaljubljenik prirode i poznati gusinjski preduzetnik Srđan Pavićević katun je podigao nakon decenijskog iskustva sa restoranom „Galerija" pri Auto moto društvu, jednim od najekskluzivnijih u dolini Lima, gdje su zalazile meraklije domaće kuhinje i dobre muzike.

„Plac u Grebajama kupio sam prije pet godina u namjeri da sagradim vikendicu. Jednog jutra šest ari, a popodne još toliko. Kad sam sa ocem došao da ogradim plac, on veli: „U ovoj ljepoti bilo bi fino da je naša još ona parcela pored i ona gore...“ Tako, na njegov nagovor kasnije dokupim još dvadeset ari i sine mi ideja da već narednog ljeta izgradim manji restoran, misleći da će to biti dovoljno. Ali, kad sam ga otvorio, vidim da su učestali gosti, pretežno sa strane. Potom, proširim restoran, a ispod izgradim apartman i u dvorištu tri bungalova na tri nivoa (27 kreveta)“, objasnio je Pavićević.

On je napomenuo da je „sada ovo područje obuhvatio Nacionalni park Prokletije i, kako su nam rekli, možemo podizati samo montažne objekte, brvnare“.

U restoranu „Grebaje“ turistima, kako se i očekuje, nude nacionalnu kuhinju, pretežno hranu proizvedenu u plavskogusinjskim selima, a kako su time gosti zadovoljni pokazuje i to što se obavezno povrate.

Dolaze turisti iz svih država sa prostora bivše Jugoslavije, ali i Rusije, Češke, Slovačke, Francuske, Holandije, Njemačke, Bugarske, Brazila... 

„Najviše turista je od sada do kraja avgusta. Za taj period već su najavljene ture. Krajem ovog mjeseca nećemo moći da primimo sve goste, koji su najavili dolazak, pa ćemo morati da im obezbijedimo drugi smještaj. Turiste, inače, vozimo džipovima do Ropojanske doline i drugih mjesta, jer je ovaj eko katun planinarima idealna polazna tačka za osvajanje mnogobrojnih prokletijskih vrhova“, ispričao je on. Visokogorci i alpinisti najčešće idu na Karanfile, čiji se vrhovi uzdižu do 24602490 metara nadmorkse visine, kao i Očnjak (2185) i druge planine „nebu pod oblake“, a rekreativci uživaju u šetnji livadama u Grebajskoj do lini i pješačenju po okolnim brdima. 

„Poslije iscrpljujućeg planinarenja, turisti se u eko katunu okrijepe domaćim specijalitetima i odmore kao u svojoj kući“, kaže Pavićević.

On je primjetio da su „premalo iskorišćeni nesicrpni potencijali Prokletija za planinske i zimske sportove“. Opština i država bi, prema njegovim riječima, trebalo mnogo više da ulože u gradnju i održavanju puteva, a lokalna turistička organizacija da osmišljenije promoviše ponudu i razvojne mogućnosti u planinskom turizmu.