Mauzolej je otvoren 1974. godine. Da bi se stiglo do njega, od Cetinja treba preći dvadesetak kilometara puta, a onda se popeti stepenicama, savladati 461 stepenik. I taj put, hodočašće, poseban je doživljaj.
Na ulazu u kapelu, centralni dio građevine, dvije su monumentalne figure Crnogorki od crnog granita, kao karijatide. Unutra, šest bočnih i centralna niša od bokeljskog i bračkog mermera. Svod prekriven mozaikom od 200.000 pozlaćenih pločica. Sjedeća figura Njegoša, s otvorenom knjigom, takođe je rad Ivana Meštrovića. Mermerni sarkofag vladike Rada je jednostavan, sa isklesanim krstom i državnim grbom, simbolima duhovne i svetovne vlasti.
[5]
[6]
[7]
[8]
[9]Na samom Jezerskom vrhu (1660 m) po želji Petra II Petrovića Njegoša, podignuta je kapelica još za njegovog života. Amanet da u njoj i počiva ispunio je knjaz Danilo, iznijevši sa najviđenijim Crnogorcima njegove posmrtne ostatke na vrh, u carstvo munja. Ali, nisu samo munje remetile vladici vječni san. Jezerski vrh bio je meta prvo Turaka, a potom Austrijanaca, koji su 1916. kapelicu sravnili sa zemljom. Podignuta je nova, 1925, ali se rodila ideja o gradnji monumentalnijeg spomenika, po projektu vajara Ivana Meštrovića.