Svi dobri biolozi mora sanjaju da posjete Crnu Goru

A A A
Ocijeni >

Mnogo ljudi pokušava da vas zainteresuje za Crnu Goru. Bokokotorski zaliv vjerovatno je mjesto sa najviše ulaganja u Evropi trenutno. Ali, osoba koja je mene zainteresovala nije hotelijer, preduzetnik, investitor koji ulaže milijarde ili agent za nekretnine, već-biolog mora, napisao je kolumnista  The Independenta Mark Džons.

Džons piše da je naišao na dr Deboru Brosnan sa Univerziteta u Virdžiniji na jednoj neobičnoj umjetničkoj izložbi u marini Porto Montenegro. 

U gomili lijepih, kako piše Džons, preplanulih ljudi u blejzerima “Prada” , bilo je prijatno iznenađenje upoznati nekog ko je raspoložen da razgovara o mekušcima i meduzama. 

“Ispostavilo se da svi dobri biolozi mora sanjaju da posjete Crnu Goru”, piše on dalje. 

“Sve prosto vrvi od biodiverziteta”, objasnila je Debora.

“U ovim vodama živi preko 42.000 ribljih vrsta, a ekosistemi se potpuno razlikuju od uvale do uvale”, kazala je ona. 

Ovdje možete čuti mnogo o uticajnim ljudima, uglavnom o onima sa znakom dolara ispred. Ali, raskošni život u marini nije ono što očekujete u ovom istočnom dijelu siromašnog, ogoljenog Mediterana. 

Ipak, ono što je privuklo Deboru Brosnan je isto ono što je namamilo i kanadskog milijardera Pitera Manka, finansijera Neta Rotšilda, hotelijera Sola Kerznera i druge u Bokokotorski zaliv: topografija, ili ono što bi Lord  Bajron opisao kao “najljepši susret zemlje i mora”. 

“Prvo smo ga ugledali kad smo zaustavili automobil na vjetrovitom brežuljku u blizini granice sa Bosnom. Pogledali smo zaliv, geološko čudo koje se završava u gradu Kotoru. Boka-naziv potiče od italijanskog izraza za usta, moglo bi se reći da sama po sebi predstavlja najjužniji fjord u Evropi. 

Iako zapravo nije fjord (duboki prorez u zemlji stvoren glečerima-led nije stizao ovako južno), Boka kotorska prilično liči na takvo nešto: vrtoglave litice koje uranjaju u more, u tom “bajronskom” susretu. Svarno pomislite da se nalazite u Norveškoj ili negdje drugo u Skandinaviji”, naveo je on.

Ali, kako piše dalje Džonsm ovo su balkanska brda, tako da umjesto debelih borova, ovdje rastu čempres i hrast. 

Sunce obasjava krovove i zidove venecijanskih palata. Po sredini norveških fjordova, nema mnogo manastira. Ovdje ih je dva: Sveti  Đorđe (muški) i Gospa od Škrpjela (ženski), koji su okruženi čempresima. 

Kruzeri i turistički brodići stalno prolaze, ali tu možete vidjeti i luksuzne jahte. I to, sve više i više njih. 

“Nedavno je kod nas ulovila jahta duga 137 metara”, kazao je menažer u marini Porto Montenegro Džon Stivens. 

Ta dužina zasigurno spada u jedne od najimpozantnijih, a Crna Gora je sve više i više meta upravo takvih. 

Super-jahte ovdje mogu uploviti upravo zahvaljujući dubokim vodama zaliva. Tako da je to ono što mami imućne ljude, kojima je dosadila pretrpanost drugih mediteranskih obala, posebno italijanske.

Ipak, potrebno vam je još nešto osim dubine. Porto Montenegro je jedna od najluksuznijih marina, koja je sagrađena na ostacima jugoslovenske pomorske baze. Naoružanje iz doba hladnog rata izloženo je u Pomorskom muzeju. Sačuvana je i podmornica “Heroj”. 

Tako da posjetioci, u svojim espadrilama i papučama mogu prošetati i osjetiti dašak istorije, a zatim otići na luksuzni bazen ili ručati u isto takvim restoranima. To je, za tri nimalo lake decenije, postao Porto Montenegro: od skladišta oružja i pomorske municije do mjesta luksuza i zabave. 

Projekat je skoro završen. Marina je puna. 

Džon Stivens kaže da marina funkcioniše kao hotel: nekoliko glamuroznih i prestižnih predsjedničkih apartmana, vez za super-jahte, vezovi za čamce i brodiće. U marini postoji i pravi hotel. 

Singapurski lanac hotela samo što nije otvorio svoje prvo predstavništvo u Evropi upravo u marini Porto Montenegro: elegantnu palatu sa terasama, putićima i baštama. Za sada, možete odsjesti u jednom od apartmana koji gledaju na marinu: funkcionalni su i luksuzni. 

Doručkujući u Al Posto Giusto u pristaništu Porto Montenegro, bio sam u prilici da vidim i luksuzna dešavanja u marini. Nekoliko dama iz okoline nosilo je cvjetne aranžmane. Tokom dana bi ih puno prošlo. Odličan trenutak da budete cvjećar u Crnoj Gori: jahtama koje pristižu je potrebno svježe cvijeće, za kabine i putnike. Hotelima i restoranima takođe, a i za apartmane. 

Počeo sam da brojim cvjećare. Ipak, Porto Montenegro nije mirno mjesto tokom dana. Rade brusilice i bušilice jer se završava hotel. Zato sam malim čamcem otplovio do grada koji je pod zaštitom UNESCO-a- do Kotora. 

Ukoliko biste morali da osmislite grad koji je idealan za predah od krstarenja-vjerovatno bi to bio Kotor. Nalazi se u podnožju klisura planina Lovćena i Orjena, a možete i uvježbavati noge penjući se do još jednog manastira, koji potiče još iz doba Napoleona. 

Putnici sa kruzera a koji imaju manje energije, šetaju ulicama Starog grada, obilaze katedralu Svetog Tripuna, jedu picu, svrate u brojne, male muzeje, i vrate se na brod. To je to. 

Zemljotres 1979. godine uništio je gotovo polovinu grada i veliki dio venecijanskih tekovina. Ali, mala crkva Svetog Luke ostala je netaknuta. Upravo tu, u tišem, sjevernijem dijelu malog grada, možete naći male radnje sa ukrasnim kamenjem, svijećama, originalnim umjetničkim djelima i odličnim butik- hotelom- Hippocampus. 

Kratka vožnja obalom vodi nas do lijepog Perasta- gradića u koji kao da je pretočena suština  Crne Gore. 

Zatim, stižemo do još jedne napuštene pomorske baze, koja će uskoro biti poznata kao mjesto sa pet zvjezdica- Portonovi. Rizort “One and Only”, u koji Azerbejdžanci planiraju da ulože 500 miliona dolara, trebalo bi da bude otvoren 2016. godine. Osim luksuznih smještanih kapaciteta i neizbježne marine, butika i restorana, biće tu i teniska akademija, eko-park, kongresni centar- ukratko, sve što onaj koji priželjkuje luksuzan odmor može da očekuje, čak i nešto čemu se možda ne nada. 

Uz tivatski zaliv, nalazi se naša finalna destinacija-Luštica. Tu će biti golf tereni i marina, a naselje je zamišljeno kao replika crnogorskog sela. I da, i ovaj veliki projekat gradi se na mjestu nekadašnje vojne baze. 

“Nakon dva odvojena putovanja u Kotorski zaliv, i dalje nisam potpuno siguran gdje sam bio. Sve je pomiješano: norveška grandioznost, wellness tretman kao u Švajcarskoj, a luksuz Monaka. Samo nekoliko decenija unazad, ova oblast bila je poprište najžešćih ratnih sukoba u Evropi. Ako sada investitori pokušavaju da izbrišu vojni trag iz ove oblasti- pa, možemo samo pozdraviti taj potez”, zaključio je Džons.

U Podgoricu možete doći avio-kompanijom Ryanair. Postoji i mogućnost da iz Velike Britanije krenete za Dubrovnik, koji je u blizini granice sa Crnom Gorom. 

Hotel Regent u marini Porto Montenegro nudi dvokrevetne sobe po cijeni od 250 eura, bez doručka.