Sačuvajte se od vrućina

A A A
Ocijeni >

Svjetska zdravstvena organizacija SZO apeluje na građane da za vrijeme vrućina rashlađuju domove, ne izlažu se suncu, piju dovoljno tečnosti, nose laganu odjeću.

“Nastojte da rashladite prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između osam i 10 sati, u 13sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 stepena danju i ispod 24 stepa noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe sa hroničnim oboljenjima”, prenosi Ministarstvo zdravlja savjete SZO-a.

Preporučuje se građanima i da koriste hladniji noćni vazduh da rashlade domove. 

“Otvorite sve prozore ili rolete tokom noći i ranih jutarnjih sati kada je spoljašnja temperatura niža (ako je to moguće)”, stoji u preporukama.

SZO savjetuje id a se smanji količina toplog vazduha unutar stana ili kuće. 

Danju građani treba da zatvore prozore i rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Treba ugasiti sva svietla i što je više moguće električnih uređaja. 

“Stavite zastore, draperije, tende na prozore. 

Objesite mokre peškire kako bi rashladili vazduh u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost vazduha”, navode u SZO-u.

Prilikom rada klima uređaja neophodno je zatvoriti vrata i prozore kako se ne bi trošilo više energije nego što je potrebno. 

“Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 stepeni neće spriječiti uzrokovane velikom vrućinom”, navodi se u saopštenju.

Važno je piti dovoljno tečnosti i skloniti se u najhladniju prostoriju stana, posebno noću. 

“Ako stan/kuću ne možete ohladiti, provedite oko tri sata dnevno u hladnom prostoru, npr. javna zgrada koja je rashlađena”, ističe se u saopštenju.

Potrebno je izbjegavati izlazak u najtoplijem dijelu dana, kao i naporan fizički rad. 

“Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između četiri i sedam sati. 

Boravite u hladu. 

Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu”, preporuke su SZO-a.

Građani se savjetuju id a se tuširaju mlakom vodom, te da nose laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. 

“Ako izlazite stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočare. 

Koristite laganu posteljinu i/ili lagane plahte. 

Pijte redovno i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. 

Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama”, naglašeno je u saopštenju.

Bitno je tokom vrelih dana, navode u SZO-u, posjetiti porodicu, prijatelje i komšije koji većinu vremena provode sami jer osjetljivim osobama na visoke temperature bi mogla zatrebati pomoć.

“S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član familije treba znati koje mjere zaštite mora preduzeti. 

Ako je neko koga poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno. Ako uzimaju lijekove, provjerite s izabranim doktorom koji ih liječi kakav uticaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tečnosti u tijelu”, stoji u saopštenju.

Ljekove treba držati na temperaturi ispod 25 stepeni ili u frižideru. 

Hronični bolesnici i osobe koje uzimaju više ljekova obavezno treba da potraže savjet doktora .

“Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperature”, savjetu SZO.

Preporučuju se da i da se unosi u organizam dosta tečnosti. Građani bi trebalo da legnu u rashlađenu prostoriju ako imaju bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu nakon rada ili vježbe po vrlo vrućem vremenu. 

“Pijte tečnost koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć”, dodaje se u saopštenju. 

Savjet  ljekara treba potražiti u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

“Ako neki član Vaše porodice ili osobe kojima pomažete imaju vruću i suvu kožu ili nerazumno razgovaraju i nemirni su, imaju grčeve i/ili su bez svijesti odmah zovite Zavod za hitnu medicinsku pomoć. Dok čekate na njihov dolazak smjestite njega/nju u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignute mu/joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuh i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature od 25 do 30 stepeni”, savjetuje se salje. 

SZO i Ministarstvo zdravlja napominju da ovim osobama treba često mjerite temperaturu tijela. 

“Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu - aspirin ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj”, zaključeno je u saopštenju.