Najljepše pećine u Crnoj Gori: Okamenjeni život pred kojim zastaje dah

A A A
Ocijeni >

Kada stojite između stalaktita i stalagmita, pomislite da je svemu tome moguće udahnuti život, ali ne znate kako, ne znate kojim potezom. Ni najveći umjetnici ne bi mogli osmisliti prostor kakav neko ko uđe u bilo koju pećinu vidi. Nekada, ni sve vrijeme koje imate nije dovoljno da se nagledate podzemnih ukrasa iz kojih kao da vas gleda neki nestvarni, raznim bojama prošaran, ali okamenjen život.Kada stojite između stalaktita i stalagmita, pomislite da je svemu tome moguće udahnuti život, ali ne znate kako, ne znate kojim potezom.Ono što je sigurno, mnogi bi, kada bi mogli da se nađu u utrobi zemlje, ostajali bez daha, mada pravi ljubitelji podzemnog svijeta vjeruju da bi učiniti ih dostupnim značilo i uništiti ih. Neki bi se možda i vratili u pećine i pobjegli od devastiranog nadzemnog svijeta.

Ljepota podzemnog svijeta

Ovog vikenda predstavljamo vam još 5 pećina.

Lipska pećina

U cetinjskom Dobrskom selu na prevoju Belveder nalazi se Lipska pećina, otkrivena u 19. vijeku. Uprkos tome što je bila valorizovana još za vrijeme kralja Nikole, ova pećina danas nije otvorena za posjetioce.  Na njenom ulazu je zakatančena rešetka. Cetinjanka Jasmina Ćeranić, polaznik škole speleologije, kazala je da je ova pećina data u zakup Slovencima i da je u toku priprema plana valorizacije. Prije nego što su “nadležni” zaključali Lipsku pećinu, reporter “Vijesti” uživao je u njenom sakrivenom blagu. Među pećinskim ukrasima kojih je ova podzemna ljepotica puna, nalaze se neki, koji se, po riječima speleologa ne mogu naći ni u jednom sličnom objektu. Lipska spada u grupu etažnih speleoloških objekata, jer ima vrlo razvijen sistem kanala. Glavni kanal kojim je nekada tekla velika količina vode izgubio je osnovnu funkciju, jer je voda pronašla niži nivo i tok preselila nešto niže stvarajući nove kanale. Do sada je istraženo preko 3,5 km pećinskih kanala, od kojih se izdvajaju ulazni kanali, Njegoševa sala, Kristalna dvorana, i hodnik sa kamenim blokovima. Od samog ulaza primjećuje se da je pećina posjećivana i da je o njoj vođeno računa. Unutrašnjost pećine je još prije prvog svjetskog rata uređivana pa se tako mogu vidjeti kameni stepenici, staze, a unutra je sagrađeno i guvno. Mjesto u Velikoj galeriji sa vodenim bazenom na kojem je sagrađeno guvno posebno je čarobno. U Lipskoj ima vodenih tokova koji su negdje dublji, negdje plići, ali ne predstavljaju opasnost. Nekoliko mjesta, na kojima se osjeća strujanje vazduha, pokazatelj su da u pećini postoje kanali čijim se istraživanjem možda može doći do novih otvora, ili se otkriti novi kanali.

Megara

U podgoričkom naselju Tološi, u masivu Veljeg brda, nalazi se pećina Megara, jedan od najzanimljivijih speleoloških objekata u Crnoj Gori. Otvor pećine vidljiv je sa puta, ali je sami ulaz u nju zapušten, što se zaboravlja kada se nađete “oči u oči” sa ukrasima u ovoj pećini koji ostavljaju bez daha. U dvoranama Megare nestvarno su lijepi stalaktiti i stalagmiti. Prva istraživanja Megare radio je prof. dr Jovan Petrović sa saradnicima 1962. godine. Petrović je ovu pećinu zbog njenih karakteristika nazvao „pećinom magije i strave“. Tri decenije kasnije sugestiolog iz Andrijevice Vidak Jukić, Megaru je pokušao pretvoriti u Centar za istraživanje i primjenu alternativne medicine. On je tvrdio da je ova pećina veoma pogodna za liječenje astme, oboljenja disajnih puteva, nekih neuropsihijatrijskih oboljenja i ublažavanje mnogih tegoba. Radovi na adaptaciji Megare jedini su pokušaj valorizacije speleološkog objekta zadnjih decenija u Crnoj Gori, ali kada su se radovi priveli kraju počeli su problemi oko realizacije ovog projekta. Oko imena ovog speleološkog objekta vodilo se dosta polemike. Jedni je zovu Magara, tvrdeći da je to ime dobila zato što su mještani u nju zatvarali magarad, a neki to ime opravdavaju magičnim događajima vezanim za tu pećinu. Po ugledu na Megarsku školi koju je vodio Sokratov učenik Euklid, Jukić joj je dao ime Megara.

Grbočica

Zaraslom stazom koja je na nekoliko mjesta markirana kamenim kupama dolazi se do pećine Grbočice u selu Trnovo. Ulaz u Grbočicu je sakriven gustim rastinjem, okrenut sjeveroistoku i horizontalnog je oblika, visine 2,7 metra, a širine 9,5 metara. Do sada je ispitano 693 metra ovog speleo objekta. Od ulaza do najniže tačke u pećini visinska razlika iznosi 19 metara. Ulazni dio pećine je fosilan, a potom se dijeli na dva nivoa koja predstavljaju određenu mrežu kanala i hodnika. I niži i viši nivo pećine u određenom je stadijumu morfološke evolucije. Niži nivo je mlađi i njegova hidrografska funkcija je aktivnija od gornjeg nivoa. Viši nivo je ostao bez hidrografske funkcije i u fazi je izgrađivanja pećinskog nakita, pojasnio je speleolog Miloš Pavićević. Skoro čitava unutrašnjost Grbočice, koja se nalazi u ataru Skadarskog jezera, bogata je speleo ukrasima, nevjerovatnih oblika.

Mačja pećina

U ataru Zatrijepča, iznad kanjona Cijevne, nalazi se Mačja pećina. Iako je nevelika, ukrasi u njoj mogu parirati bilo kojem velikom speleo objektu, tvrde poznavaoci pećina i jama u Crnoj Gori i okruženju. Iznad kanjona rijeke Cijevne do ove pećine stiže se nakon pola sata hoda, prohodnim putem. Ispitana je čitava, a speleolozi kažu da je pećinski nakit koji se nalazi u Mačjoj pećini izuzetno vrijedan. Kada uđete u njene odaje postaće vam jasno zbog čega je njeno pećinsko blago poznato. Stalaktiti i stalagmiti u oblicima koje samo priroda može da izvaja. Ljepota, mir, tišina i pitanje da li je možda baš u toj odaji život spasio neki pastir kog je veliko nevrijeme zateklo daleko od kuće, vratiće vas nazad u njene dvore.

Žmrljevica

Na šest kilometara udaljenosti od Rijeke Crnojevića, na Pavlovoj strani, nalazi se pećina Žmrljevica. Od lokalnog puta do Žmrljevice se dolazi veoma strmom i zaraslom stazom. Ova pećina je na 110 metara nadmorske visine, a njen ulaz je širok 8,3 i visok 2,3 metra i okrenut je ka istoku. Žmrljevica je zimi puna vode, a ljeti presušuje, što je svrstava u red periodskih riječnih pećina. Ova pećina predstavljena je kanalom dugačak oko 150 metara koji je veoma bogat pećinskim ukrasom. Na 150-om metru nalazi se jezero nakon kojeg je vertikalni kanal. U sebi krije raznovrsno bogatstvo ukrasa, stvaranih vjekovima. Žmrljevica, kao i pećina Grbočica, pripadaju nacionalnom parku Skadarsko jezero.

Izvor: www.vijesti.com