Manja stopa PDV-a u sektoru ugostiteljstva- bolji razvoj turizma

A A A
Ocijeni >

Primjena snižene stope poreza na dodatu vrijednost PDV od sedam odsto u sektoru ugostiteljstva doprinijela bi daljem razvoju crnogorskog turizma i približila uslove poslovanja onim u mediteranskim i drugim evropskim državama, ocijenjeno je u Privrednoj komori PKCG. Sekretar Udruženja odbora turizma i ugostiteljstva PKCG, Sanja Marković smatra da bi bilo dobro sagledati mogućnost da se kroz najavljenu izmjenu Zakona o PDV-u, stvori uslov da se i u sektoru ugostiteljstva primjenjuje snižena stopa PDV-a od sedam odsto. Ona bi se odnosila na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane, kao i na bezalkoholna pića i napitke, vino i pivo u ugostiteljskim objektima.

“Takva niža stopa PDV-a na usluge iz područja ugostiteljstva bi uslove poslovanja crnogorskog turizma i ugostiteljstva približila onim u konkurentskim zemljama, gdje se ta stopa u prosjeku kreće od pet do deset odsto”, rekla je Marković agenciji Mina-business. 

Ona je podsjetila da se o mogućem uticaju najavljenog povećanja PDV-a na turizam, govori kroz primjenu dvije važeće stope PDV-a i to osnovne stope od 17 odsto za sektor ugostiteljstva, koja će po najavljenim izmjenama iznositi 19 odsto i niže stope PDV-a od sedam odsto za usluge smještaja, koja će po najavama iz Ministarstva finansija i dalje ostati na snazi.

Dosadašnja iskustva, kako je kazala, govore da smanjena stopa PDV-a na usluge smještaja nije imala negativni uticaj na prihode budžeta, nego je kroz povećani broj noćenja dovela do većih prihoda od PDV-a. 

“Takođe, prednost istovjetnih stopa PDV-a u okviru turističke djelatnosti je jednostavniji i sa manje grešaka obračun, a nadzor koji obavlja poreski organ je jednostavniji i efikasniji”, smatra Marković. 

Od primjene snižene stope PDV-a za ugostiteljstvo, prema njenim riječima, realno bi bilo očekivati povećanje investicija i rast zapošljavanja, što je bilo iskustvo i u drugim zemljama koje su snižavale tu stopu. 

Ona je kazala da Crna Gora ljetnju sezonu, koja će po najavama turističkih privrednika biti bolja od prošlogodišnje, dočekuje sa mnoštvom novina u ponudi, kako na primorju tako i u kontinentalnim djelovima.

“Tome će svakako doprinijeti i nedavni sporazum sa irskim niskotarifnim avioprevoznikom Ryanair”, dodala je Marković.

Govoreći o jednom od najvećih problema u turizmu - sivoj ekonomiji, Marković je navela da prema nekim procjenama siva zona godišnje prihoduje više od 300 miliona eura, što zajedno sa zvaničnim podacima daje prihod od turizma veći od milijardu eura.

“Najnovija zakonska rješenja usmjerena su na suzbijanje sive ekonomije i najave inspekcijskih organa upućuju na očekivanje značajnih rezultata u suzbijanju sive ekonomije, kroz prevođenje iz nelegalnih u legalne tokove, smanjenje procenta neregularnog poslovanja i na taj način stvaranje pretpostavke za ostvarenje većih budžetskih prihoda”, objasnila je Marković.

Na pitanje kako je riješen problem privremenih objekata, Marković je odgovorila da već niz godina predstavnici turističke privrede ukazuju da kvalitet ponude umanjuju privremeni objekti koji su locirani u blizini hotela i ulaze u zonu sive ekonomije.

“Zahtjev turističke privrede je da se uvede više reda, da svi koji posluju u privremenim objektima svoje aktivnosti obavljaju legalno, uz ispunjavanje urbanističkih, higijensko – tehničkih i ostalih uslova, čije nepoštovanje izrazito negativno utiče na ukupni kvalitet turističke ponude Crne Gore”, rekla je Marković.

U PKCG smatraju da je za dalji rast pozitivnih poslovnih pokazatelja i trendova u oblasti turizma potrebna izgradnja hotela visoke kategorije, unaprijeđenje turističke ponude, komunalne i lokalne infrastrukture, produženje sezone, edukacija kadrova, povezivanje turizma i poljoprivede i suzbijanje sive ekonomije.

“Crna Gora još ima nepovoljnu strukturu smještajnih kapaciteta gdje dominira individualni smještaj, oko 74 odsto. Hotelski smještaj visokog nivoa kvaliteta usluge generiše najveće ekonomske efekte za bruto domaći proizvod BDP, zaposlenost, prihode države i produženje sezone”, ocijenila je Marković.

Ona smatra da je potrebno stvoriti uslove za strukturne promjene u smještajnim kapacitetima, odnosno da se već postojeći hoteli niže kategorije vremenom osavremene i prevedu u hotele više kategorije. 

Crnogorski turistički proizvod još karakteriše visoko izražena sezonalnost, iako relativno mala udaljenost od brojnih većih evropskih centara, prirodne i kulturne raznolikosti, mogućnost da se većina atraktivnih lokacija može obići u toku jednog dana, omogućavaju da se turistički proizvod pripremi da bude atraktivan i za tržišta koja karakteriše nesezonalnost.

"Pored velikih investicija u infrastrukturu, moramo biti svjesni da je osnovni element konkurentnosti na turističkom tržištu originalnost i osobenost brojnih elemenata ponude, što Crna Gora može da ponudi”, zaključila je Marković.