Dozvoliti kruzerima plovidbu oko peraških ostrva

A A A
Ocijeni >

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva trebalo bi hitno da preispita validnost obavještenja donijetog 1. juna prošle godine, kojim se kruzerima zabranjuje plovidba oko peraških ostrva Gospa od Škrpjela i Sveti Đorđe, ocijenjeno je na diskusiji u Perastu. U Muzeju grada Perasta juče je održana diskusija o režimu prolaska putničkih brodova oko peraških školja koju su organizovali Društvo prijatelja Perasta i tamošnja mjesna zajednica.

Brojni učesnici diskusije među kojima i znatan broj pomorskih kapetana i pilota, profesora Fakulteta za pomorstvo,građana Perasta i medija saglasni su u pogledu potrebe da putnički brodovi na kružnim putovanjima nastave tradiciju obilska školja, prenosi Skala radio.

“Ministarstvo pomorstva hitno treba da preispita validnost obavještenja o režimu plovidbe oko ostrva Sveti Đorđe i Gospa od Škrpjela, odnosno treba propisati uslove i način obilaska otoka od strane brodova na kružnim putovanjima”, istaknuto je na skupu.

Medijatorka diskusije prof. dr Marija Milja Radulović zapitala se "da li su odlukom Lučke kapetanije  brojni turisti koji dolaze u Boku uskraćeni za doživljaj koji će pamtiti cijeli život“.

Predsjednik MZ Perast Krsto Žmukić protestvujući protiv zabrane obilaska školja je kazao da su  svi brodovi Jugooceanije kao i kompanije Dabinović, a potom i prvi veliki kruzeri Orkestra, Nju Amstardam, Ardanija, Aurora tradicionalnom rutom iza Veriga , zatim lijevo iza školja niz Perast prolazili  između školja, bez ijednog incidenta.

Pomorski kapetan i jedan od najstarijih pilota Veljko Zvicer je naglasio da obavještenje Lučke kapetanije za njega ne važi i da će on uvijek provoditi brodove između ostrva i Perasta jer ovo obavještenje, tvrdi, nema uporišta ni u zakonu ni u pomorskom životu.

Trizmolog prof. dr Milenko Pasinović je kazao da za Boku Kotorsku nema boljeg marketinga od  jedinstvenog  doživljaja uz pozdravljanje i otpozdravljanje borodova i turista.

"Ovoj temi treba izuzetno ozbiljno prići, naći rješenje da se tradicija nastavi, ali nikako na uštrb bezbjednosti, te da se do eventualno novog rješenja ova zabrana mora poštovati",  poručio je u ime Ministarstva pomorstva i saobraćaja direktor Lučke uprave Mladen Lučić.

On je ukazao na povećanje pomorskog saobraćaja u Boki, ali i na rizik od ugrožavanja statike dva ostrva.

Prema riječima prof. Maria Pilastra trebalo bi oformiti stručni tim koji bi ispitao koji su to brodovi, tonaža i dužina koja ugrožava sigurnist ostrva.

Prof. Jovo Tauzović smatra da Boku treba sačuvati ali ne i sakrivati.

"Korišćenjem savremenog sistemskog pristupa upravljanja treba odrediti da njeno prikazivanje bude kvalitetno i sigurno iz ugla prihvatljivog rizika sa pomorskog , turističkog, ekološkog i svih drugih stanovišta“, kazao je Tauzović.

Predsjednik UO odbora AD Luka Kotor Nikola Konjević predložio je donošenje akta od strane Ministarstva saobraćaja i pomorstva koji bi regulisao i pomenuti obilazak oko ostrva.

Direktor AD Luka Kotor Vasilije Kusovac podsjetio je na konvencije, koje propšisuju  dozvoljenu  udaljenost plovidbe brodova od obale, ali i na izuzeća koja donose države.

“Boka treba izuzeće i tako cijeli svijet čini. Ako nema izuzeće brod ne može proći Verige“, kazao je  Kusovac.

Kapetan Rajko Čavor istakao je da je prije mjesec dana, i pored zabrane, napravio okret oko Gospe od Škrpjela, kako bi jednoj poznatoj njemačkoj televiziji omogućio da snimi jednosatnu emisiju o Boki. 

On je takođe objasnio da nema rizika i da to najbolje znaju kapetani i piloti.

Dr Vesna Mačić sa Instituta za biologiju mora, smatra da je odluka o zabrani plovidbe oko ostrva donešena bez konkretnih činjenica, kao i da je sramota da nadležno ministarstvo nema definisani plovni put i još mnogo toga drugog kada je pomorstvo u pitanju.

Ona je podsjetila na nedavni incident na moru kada je požar zahvatio jahtu koja je gorela u Herceg Novom i kazala da smo ovaj prizor samo gledali.

“Ne daj bože da se nešto desi sa kruzerima jer se kod nas ništa nije uradilo na bezbjednosti“, poručila je Mačićeva, precizirajući da su iz ugla biologije mora najveći problemi sidrenje, zamućenje mora i broj brodova koji može da uđe u zaliv. Konkretnih istraživanja o uticaju brodova na pomenuti segment,  trenutno nema”, istakla je Mačićeva.