Manastir Piva

Zbog gradnje brane na Pivi, manastir Piva, podignut u XVI vijeku, premješten je sa izvorišta rijeke na jednu zaravan devet kilometara od Plužina.

Od 1970. do 1982, naporima vodećih jugoslovenskih i stručnjaka Internacionalnog centra za konzervaciju i restauraciju kulturnih dobara, izmješten je, kamen po kamen, čitav objekat i 1.260 kvadratnih metara fresaka. Hram Uspenja Bogorodice građen je od 1573. do 1586. g. „trudom i podvigom i novcem sveosvećenoga mitropolita hercegovačkog, gospodina Savatija - docnije je bio patrijarh pećki i svih Srba“.

Unutrašnje bogatstvo manastira u freskama, ikonama, knjigama i zapisima na njima, kao i u drugim stvarima, prosto odudara od njegove jednostavne spoljašnje forme. Freske pored južnih vrata nesumnjivo su u vezi sa osnivačima manastira. Uz ktitora Savatija naslikana je i stojeća figura u turskoj odeždi. Odista čudo: freska Turčina usred svetog pravoslavnog hrama. Izuzetan slučaj u našoj kulturnoj istoriji i evropskom zidnom slikarstvu. Među manastirskim vrijednostima svakako su tzv. krasna vrata u srednjem hramu, remek-djelo srednjovjekovne umjetnosti. Ikonostas je rađen u tri faze. Najpre su nastale tri velike Longinove ikone (1573/4 g.), nakon toga je izrađen veliki duborezni krst sa ikonama na kojima su islikani Bogorodica i Sveti Jakov (1605 g.) i na kraju ikone koje je izradio Kozma (1638/9).

Manastir je dugo bio centar oslobodilačkog pokreta u pivskom kraju, a isto tako i kulturno-prosvjetni centar za jedan mnogo širi prostor. Tokom XVII i XVIII vijeka tu je bila škola.